Čelnici MRMKS-a obilježili Dan međunarodne krivične pravde, 17. juli 2022.

Povodom Dana međunarodne krivične pravde, čelnici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), predsjednica Graciela Gatti Santana, tužilac Serge Brammertz i sekretar Abubacarr M. Tambadou, objavili su sljedeću izjavu:

“Međunarodnim danom krivične pravde obilježava se godišnjica usvajanja Rimskog statuta, osnivačkog sporazuma Međunarodnog krivičnog suda (MKS), 17. jula 1998. Iako je put do MKS-a utrt pionirskim radom Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda za Ruandu (MKSR), osnivanje prvog stalnog krivičnog suda na svijetu najavilo je daljnji korak prema prihvatanju univerzalnog koncepta odgovornosti za zločine koji predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

Ovog mjeseca Mehanizam obilježava i vlastitu obljetnicu: desetu godišnjicu početka rada. Dana 1. jula 2012., ogranak Mehanizma u Arushi, Tanzanija,  preuzeo je odgovornost za ključne funkcije koje je do tada obavljao MKSR. Godinu dana kasnije, Mehanizam je otvorio ogranak u Haagu, koji je preuzeo funkcije proizašle iz rada MKSJ-a.

Danas se stoga s ponosom osvrćemo na postignuća Mehanizma tokom protekle decenije i njegov veliki doprinos međunarodnoj krivičnoj pravdi. Tokom deset godina rada, Mehanizam se razvio u instituciju koja je za primjer, čija su dva ogranka i dva sjedišta zajedno narasli, koja je uspostavila brojne najbolje prakse i brzo napredovala prema okončanju našeg sudskog mandata. Uistinu, Mehanizam je dovršio skoro sav svoj osnovni sudski posao, a očekuje se da važno suđenje u predmetu Kabuga počne uskoro i da žalbeni postupak u predmetu Stanišić i Simatović bude zaključen sljedeće godine. 

Jedinstvene rezidualne odgovornosti Mehanizma ne razlikuju se od funkcija MKSR-a i MKSJ-a, te im je potreban trajni napor i resursi da bi se ciklus pravde zatvorio do kraja. Na primjer, Mehanizam pruža ključnu podršku državama članicama koje nastoje ostvariti pravdu za međunarodne zločine pred svojim domaćim sudovima. Potraga za preostalim bjeguncima MKSR-a osigurava da se, u mjeri u kojoj je to moguće, počinioci koji su, prema navodima, počinili zločine, pronađu. Nadzor izvršenja kazni omogućuje Mehanizmu da obezbijedi da osuđene osobe budu primjereno kažnjene i da istovremeno štiti njihova prava. Efikasna zaštita svjedoka koji su svjedočili pred međunarodnim sudovima i pred Mehanizmom ohrabruje više ljudi da dođu i kao svjedoci stupe pred druge sudove koji se bore protiv nekažnjavanja. Čuvanje arhiva osigurava da šira javnost razumije ulogu Mehanizma i sudova koji su mu prethodili i da njihov rad ostane dostupna i, što je još važnije, neosporiva istorijska evidencija.

Naglašavamo da je borba protiv nekažnjivosti zajednička odgovornost i da ostvarivanje pravde zahtijeva konstantan, odlučan napor. Pored toga, priznajemo da nijedno od postignuća Mehanizma ne bi bilo moguće bez dragocjene podrške država i drugih zainteresovanih faktora, te bez predanog rada naših izvanrednih sudija i osoblja. Nedavno obavljena četvrta revizija Savjeta bezbjednosti, koja je kulminirala Rezolucijom 2637 (2022.) pokazuje da međunarodna zajednica i dalje ima povjerenja u nas.  S tim u vezi, takođe pozdravljamo odluku generalnog sekretara Ujedinjenih nacija da imenuje prvu predsjednicu Mehanizma i  pozivamo na još veću raznolikost i bolju rodnu zastupljenost na međunarodnim sudovima.

Danas još jednom potvrđujemo svoju predanost idealima i temeljnim načelima koje obuhvata Međunarodni dan krivične pravde i unaprijed se radujemo daljem zajedničkom radu s ljudima koji vjeruju u misiju Mehanizma.”