Predsjednica Gatti Santana izvijestila Savjet bezbjednosti UN o napretku u radu Mehanizma

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (dalje u tekstu: Mehanizam), sudija Graciela Gatti Santana, predstavila je danas Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (dalje u tekstu: Savjet) dvadeset i drugi izvještaj o napretku u radu Mehanizma.

Predsjednica Gatti Santana započela je svoje obraćanje prisjećanjem na vanrednu odluku donijetu u maju 1993. da se uspostavi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslavije (dalje u tekstu: MKSJ), koja je “podrža[la...] vladavinu prava i posluži[la] kao upozorenje drugima, na drugim mjestima, da se kršenje međunarodnog humanitarnog prava neće tolerirati i, što je još važnije, da neće proći nekažnjeno”. Predsjednica je napomenula da je, nedavnim donošenjem žalbene presude u predmetu protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, ambiciozni put MKSJ priveden kraju, utoliko što su okončani svi predmeti protiv 161 osobe koje je taj sud optužio.

Što se tiče predmeta koji se vodi protiv Féliciena Kabuge, predsjednica Gatti Santana je podsjetila na odluku Pretresnog vijeća od 6. juna, u kojoj je ono većinom glasova zaključilo da optuženi nije procesno sposoban i da je veoma malo vjerovatno da će tu sposobnost povratiti, ali je odlučilo da će, uprkos tome, nastaviti postupak putem “alternativne procedure izvođenja zaključaka”. Primjetila je da se očekuje kako će na ovu odluku biti uložena žalba.

Osvrćući se na druga pitanja, predsjednica je pohvalila rad Tužilaštva i njegovog tima za potragu za bjeguncima, napominjući da nedavno hapšenje Fulgenca Kayisheme u Južnoj Africi “služi kao upečatljiv podsjetnik da, čak i posle tolikih godina, pravda ostaje dostižna [...]”. Osim toga, predsjednica je napomenula da će Mehanizam biti odgovoran za praćenje postupka protiv Kayisheme u Ruandi i izrazila povjerenje u kontinuiranu sposobnost Ruande da efikasno i efektivno procesuira predmete u vezi s međunarodnim zločinima.

Predsjednica Gatti Santana se zatim osvrnula na tri oblasti koje zahtijevaju hitnu pažnju i pomoć Savjeta, od kojih se prva odnosi na izvršenje kazni. U ovom kontekstu, izrazila je duboku zahvalnost 13 država koje doprinose ispunjavanju mandata Mehanizma time što izvršavaju izrečene kazne, ali je napomenula da taj teret nije jednako raspodijeljen među državama članicama. Štaviše, uslijed ograničenih mogućnosti nekih država za sprovođenje dugih kazni, neke osuđene osobe su u posljednje vrijeme morale biti vraćene u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Haagu, što ima posljedice po Mehanizam, kao i po državu domaćina.

Što se tiče drugog izazova, u vezi sa oslobođenim osoba ili osobama puštenim na slobodu koje su prebačene u Niger u decembru 2021., predsjednica Gatti Santana je podvukla da Mehanizam nije u poziciji da sam riješi ovaj problem i zamolila Savjet "za [...] razumijevanje u vezi s tim da je ovaj status quo neodrživ u svakom pogledu”.

Konačno, predsjednica je istakla da neosporno najveću prijetnju s kojom se Mehanizam suočava predstavljaju uporni pokušaji da se potkopa njegov rad, kao i rad sudova koji su mu prethodili, uključujući i putem poricanja genocida, veličanja ratnih zločinaca i pokušajima revizije istorije, i osvrnula se također na uporno propuštanje Srbije da uhapsi Petra Jojića i Vjericu Radetu. Ukazala je na to da je, u svijetlu ova tri izazova, jedan od njenih ključnih prioriteta da učvrsti, obezbijedi i učini dostupnijim neprocjenjivo naslijeđe ad hoc sudova i Mehanizma.

Na kraju, predsjednica Gatti Santana se osvrnula na sljedeću fazu djelovanja Mehanizma i podvukla značajan napredak koji je Mehanizam postigao u pogledu planiranja svoje budućnosti, te je izrazila svoju riješenost “da nastav[i] slijediti inovativne, efikasnije načine rada i da preduzm[e] sve potrebne korake kako bi se nastavilo s ostvarivanjem pozitivnih rezultata”.